Antina špilja

Na 600 metara nadmorske visine na obroncima Krndije, nedaleko od Orahovice, nalazi se Antina špilja, donedavno poznata samo rijetkim planinarima. Do nje se dolazi stazom od Jezera do dobro poznate Ružice grada pa preko manje poznate razvaline Staroga grada, u čijoj je blizini Antina spilja, a staza vodi do vrha Krndije- Kapovca.

Nastala je erozijskim procesima u karbonatnim stijenama koje tvore vršne dijelove Papuka, a taložene su prije 200 milijuna godina. Špilja je izuzetno bogata špiljskim ukrasima, stalaktitima i stalagmitima, te je već dobila pridjev najljepše špilje u cijeloj Slavoniji.

Geolozi su utvrdili paleomagnetskim metodama da je podrijetlo ovih mezozojskih karbonata u južnim padinama Karpata. Oni su se geotektonskim pokretima navukli na stare mezozojske škriljavce, koji također tvore jezgru Papuka. Zato na vrhu slavonskoga gorja nalazimo vrtače, ponore i ovakve špilje. Stručnjaci očekuju da će u špiljskim taložinama naići na fosilne ostatke životinja koje su nekad na tom području obitavale, što će biti važno za kompletiranje slike o povijesti toga dijela Hrvatske

Antina špilja dokaz je da brdski dio Slavonije još uvijek skriva prave, neokaljane bisere prirode.

Ulaz u Antinu spilju štiti žičana ograda i otvor promjera 60-ak centimetara. Da bi se ušlo u spilju morate se sagnuti i provući kroz prolaz. Nakon nekoliko metara puzanja doći ćete do „dvorane“ veličine 15×3 metra.

Ulaz u špilju je na vlastitu odgovornost.

Fotografije: Davor Matas